Srpsko građansko vijeće - Pokret za ravnopravnost u BiH u svom saopćenju za javnost istaknulo je da ne shvaća predsjednika RS i lidera SNSD-a Milorada Dodika kao zaštitnika interesa svih Srba, te da on može govoriti samo u ime onih koji su za njega glasali i poklonili mu povjerenje.

Oni su istaknuli da nisu iznenađeni Dodikovom retorikom, kao ni novom gomilom laži i podvala koje je izrekao na račun BiH, pojedinih organizacija, organa, ličnosti i historijskih činjenica ove države.

Kako su naveli, Dodikov cilj, u TV duelu sa Čedomirom Jovanovićem, je bio da omalovaži sve što je bosanskohercegovačko i da uveliča sve što je entitetsko. "Manipulisanjem brojem Srba koji su u vrijeme i poslije rata ostali živjeti u Sarajevu, namjerno ili svjesno zanemarivanje činjenice da su ih paljanske vlasti, lideri ondašnje Srpske demokratske stranke (SDS), kasnije haški optuženici, pozvali da napuste Sarajevo, nije ništa drugo nego pokušaj skidanja vlastite odgovornosti za stanje u kojem su se kasnije našli, ne samo sarajevski Srbi, nego i svi ostali građani", kaže se u saopćenju ove organizacije.

"Dodikova politika i djelovanje, u tom pogledu, su više nego hazarderski i veoma rizični. Svim građanima BiH previše je negativne retorike, verbalnog sukobljavanja, međunacionalnih konflikata, medijskih tenzija i vjerske netolerancije. Mi smo u više navrata saopćavali da ovdašnje vlasti čine značajne napore za povratak Srba u sve dijelove Federacije BiH, posebno u Sarajevo i druge veće gradove, kao i obezbjeđivanje bezbjedonosnih i drugih uvjeta za život. Naravno, nismo u potpunosti zadovoljni učincima na tom planu, ali ulažemo napore da Srbima u Federaciji BiH, uz pomoć drugih organa, organizacija i institucija, što više pomognemo", kazali su na kraju saopćenja glasnogovornici te organizacije.

- Kemal Kurspahić za RSE napisao je da je "Dodik u debati s Jovanovićem, bez bojazni da će ga ijedan medij u njegovom entitetu, a u odsustvu tradicije provjere fakata i u Sarajevu ili Beogradu, nagraditi nekom vrstom balkanskih Pinokija za velike i male laži, mogao vlastitu poziciju kako 'Republika Srpska nije nastala na genocidu' dokazivati i izjavama koje ne bi izdržale ni najpovršniji test istinitosti.

Da ukažemo na samo neke od njih.

Dodik i političko manipulisanje Srebrenicom

Prvo: tvrdnja kako je Republika Srpska osnovana potkraj 1991. a proglašena 9. januara 1992. godine dok Bosna i Hercegovina nije postojala do Dejtona i tek je tamo napravljena.

Takva izjava je činjenično i istorijski netačna a politički neodgovorna. Proglašenje Republike Srpske nije imalo bilo kakvu međunarodnu verifikaciju ni legitimitet a poklapajući i teritorije s muslimanskim većinskim stanovništvom - kako bi geografski predstavljala cjelinu sa Srbijom i "srpskim teritorijama" u Hrvatskoj - bila je politički poziv na obespravljivanje, progon pa i uništenje drugih.

Za razliku od tog samovoljnog čina, Bosna i Hercegovina je međunarodni legitimitet stekla ispunjavajući uslove evropske Badinterove komisije kao jedna od šest jugoslovenskih republika i u aprilu 1992. priznata je i od zemalja Evropske Unije, i Sjedinjenih Država i Ujedinjenih nacija tako da na pregovorima u Dejtonu Bosna i Hercegovina jeste a Republika Srpska nije imala međunarodnopravni subjektivitet.

Drugo: insistiranje tokom debate kako Srebrenica nije samo "ono što se događalo" u julu 1995. nego da je prije toga u napadimna iz "zaštićene zone" pobijeno 3.500 Srba nije tek nastojanje da se relativizira i poriče međunarodnopravno potvrđeni genocidni karakter zločina u Srebrenici nego je i krajnje neodgovorno igranje i sa srpskim žrtvama rata uskraćujući im - svakom pojedinačno - dužno poštovanje.

Tvrdnja o "3.500 Srba ubijenih oko Srebrenice", naime, nema pokriće ni u jednom relevantnom istraživanju događaja u ratnoj Bosni i Hercegovini i ni u jednom popisu ratnih žrtava.

Treće: nastojanje da se početak rata veže za napade na kolone JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu i u Tuzli zanemaruje činjenicu da je JNA, naoružavajući i obučavajući srpske paravojne snage, sravnjujući selo Ravno u Hercegovini i učestvujući u prvim napadima na Bijeljinu i Zvornik u aprilu 1992, u vrijeme napada na te kolone bila neprijateljska vojska u međunarodno priznatoj državi i zato više međunarodnih sudova nije prihvatilo zahtjev za krivično gonjenje u tim slučajevima.

BosnaBezOkova.com Nazad